Templari u Hrvatskoj

-

U slikovitom dvorcu Trakošćanu u lipnju je svečano predstavljena monografija posvećena povijesti, značenju i baštini vitezova templara na hrvatskim prostorima, pod naslovom Templarska baština na području Hrvatske. Riječ je o knjizi u nakladi Hrvatskog viteškog reda templara i uredništvu povjesničara Marije i Damira Karbića, a autori su hrvatski znanstvenici koji se bave tom problematikom.

Podsjetimo, templari su slavan viteški red nastao u srednjem vijeku. Zasnivali su poseban oblik redovničkih zajednica spajajući i ostvarujući dva ideala srednjovjekovnog čovjeka – posvećenost Bogu u redovničkom životu i vrline viteštva. Povijest templara tema je koja je privlačila pozornost i znanstvenih krugova i šire javnosti od srednjovjekovnog doba do naših dana. Pritom je važnu ulogu odigrao i način na koji je red nestao, odnosno bio uništen, što je dovelo i do nastanka različitih mitova i priča o templarima. Iako su mnoge europske države, poput Portugala, Španjolske, Italije, Francuske ili Engleske, ne samo na temelju povijesnih činjenica nego i na temelju mitova i legendi izgradile svojevrsni templarski turizam, templarska povijest na tlu Hrvatske u svijetu je još prilična nepoznanica, iako se možemo podičiti iznimno bogatom templarskom baštinom.

Kartu templarskih posjeda u Hrvatskoj izradio je jedan od vodećih hrvatskih kartografa Tomislav Kaniški

Utvrda Vrana – najvažniji lokalitet viteških redova templara u Hrvatskoj / Izvor TZ Pirovac

„Zato ova knjiga na znanstveno utemeljen način prikazuje razvoj i povijest reda, kako u cjelini, tako i u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, te njegovu kulturno-povijesnu baštinu u hrvatskim zemljama otkrivenu arheološkim istraživanjima te ukazuje na značenje njegovanja templarskih tradicija u suvremenom društvu“ – naglasila je urednica knjige Marija Karbić, znanstvena savjetnica na Hrvatskom institutu za povijest.

Izd. Hrvatski viteški red templara, Zagreb, 2021.

Crkva u Gori nedaleko Petrinje nedavno je iznova sagrađena, restituiran je uglavnom upravo njezin templarski sloj. Nažalost, opet je teško oštećena u potresu / Izvor Hrvatska katolička mreža

Ostaci templarske baštine diljem Hrvatske

O važnosti tog nakladničkog pothvata govorio je recenzent Ivan Jurković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, koji je naglasio važnost znanstvenih činjenica u razbijanju mistike, tabua, ali i fikcija oko toga tajnovitog reda. Juraj Belaj s Instituta za arheologiju, koji je napisao poglavlje posvećeno arheološkim nalazima iz templarske baštine, naglasio je kako se diljem Hrvatske nalaze ostaci bogate templarske baštine koju tek treba vrednovati i otkriti domaćoj i europskoj javnosti. No stanje je objekata raznoliko. Većina crkava je, više-manje dograđenih ili čak obnovljenih, i danas u uporabi. Crkva u Gori nedavno je iznova sagrađena, restituiran je uglavnom upravo njezin templarski sloj. Nažalost, opet je teško oštećena u potresu. „Pojedine su crkve ruševne, ali i, barem djelomično, arheološki istražene. Utvrde su mahom u ruševnom stanju. Na pojedinim su mjestima moguća barem manja sondažna istraživanja, primjerice radi utvrđivanja tlocrta, a vidljive ostatke mnogih utvrda trebalo bi konsolidirati i konzervirati radi njihove zaštite, ali i prezentacije“ – rekao je Belaj, dodavši da stupanj istraženosti templarskih objekata u Hrvatskoj, osobito utvrda u odnosu na crkve, ne zadovoljava. „Ipak, stvari su se počele micati s mrtve točke. Neki su lokaliteti već u velikoj mjeri istraženi, a u tijeku su istraživanja utvrđenog domusa u Račeši. Također su, malim koracima doduše, pokrenuta istraživanja na zasigurno najvažnijem lokalitetu viteških redova u Hrvatskoj – Vrani. Naravno, kada gledamo – uzmimo baš Vranu kao primjer – impozantnost njezine utvrde, moramo imati na umu da templari ovamo nisu došli na ‘praznu ledinu’ te, osobito, da nakon njih i ivanovaca moramo računati na graditeljske pothvate Mlečana i Osmanlija. Slična je situacija i na mnogim drugim lokalitetima“ – zaključio je autor. Dakle, još je mnogo posla pred arheolozima. Ali budući da se uz arheologe istraživanjima viteških redova sve intenzivnije bave i povjesničari te povjesničari umjetnosti i arhitekture, uvjeren je kako će zajedničkom naporima unijeti više svjetla u tu još tajanstvenu temu.

Predstavljanje monografije o templarima u dvorcu Trakošćan /  Izvor Hrvatski viteški red templara

Šutnja izvora

Damir Karbić, upravitelj Odsjeka za povijesne znanosti HAZU, ukazao je na važnost rijetkih očuvanih izvora o djelovanju templara na hrvatskim prostorima jer je znanstveno istraživanje povijesti templara bilo otežano činjenicom da o templarima postoje relativno malobrojni izvori, što proizlazi iz dva osnovna razloga. „Prvi je da templari nestaju s povijesne scene u trenutku kada pisani izvori postaju brojniji, a drugi da nam zbog načina na koji su nestali nisu sačuvani njihovi arhivi, ni onaj čitavog reda, ni oni pojedinih provincija i kuća. Stoga podatke o templarima i s njima povezane isprave nalazimo isključivo u drugim arhivima, posebice u fondovima crkvenih institucija, koje su dijelom i naslijedile templarske posjede.

To je u srednjem vijeku bio drugi viteški red, red ivanovaca, čiji središnji arhivi u slučaju Hrvatske također nisu sačuvani, u prvom redu zbog razaranja prouzročenih ratovima s Osmanlijama, kao i činjenice da su veliki dijelovi zemlje u tom razdoblju privremeno došli pod njihovu vlast, koja, razum­ljivo, nije bila zainteresirana za čuvanje svjedočanstava iz ranijih razdoblja“ – istaknuo je Karbić, dodavši kako je od crkvenih ustanova koje su naslijedile i danas čuvaju preostatke templarske pisane baštine danas najvažniji Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, budući da je to arhiv crkvene ustanove koja je pokrivala velik dio prostora na kojem su se nalazile templarske kuće, dok je zagrebački biskup, poslije nadbiskup, ujedno i danas nositelj naslova priora vranskog.

Spomen-ploča u Novoj Vesi

Važni podaci o templarima u hrvatskim zemljama nalaze se u državnim (Hrvatski državni arhiv, Državni arhiv u Zadru, Državni arhiv Mađarskoga nacionalnog arhiva) i drugim arhivima (Arhiv HAZU) u Hrvatskoj i Mađarskoj, koji su nastali sustavnim prikupljanjem građe iz privatnih arhiva u svrhu njezina očuvanja i pružanja mogućnosti za njezino znanstveno istraživanje. A važni izvori za povijest hrvatskih templara nalaze se, jasno, i u Tajnom vatikanskom arhivu, zaključio je Karbić.

Hrvatska – posljednje legalno utočište templara

Uz prikupljenu građu iz tih arhiva za potrebe monografije jedan od vodećih hrvatskih kartografa Tomislav Kaniški izradio je i nove zemljovide koji prikazuju templarske posjede na tlu Hrvatske te ih pozicioniraju na templarsku kartu Europe.

Otkrivanje spomen-ploče

Vitezovi templari, njihovo djelovanje i nasljeđe zasigurno su jedna od intrigantnijih tema popularne kulture, ali i zanimanja javnosti. No premalo je poznato da je Hrvatska zahvaljujući svojoj templarskoj baštini još u srednjem vijeku osigurala važno mjesto na karti tadašnje Europe. Naime, diljem tadašnjih hrvatskih zemalja nicale su templarske utvrde, crkve i kapelice… „Na putu prema Svetoj zemlji europski templari ovdje su se zadržavali, susretali i boravili. A kad su u Europi zabranjeni pod pritiskom francuskog kralja Filipa, zahvaljujući tadašnjem zagrebačkom biskupu, današnjem blaženiku, Augustinu Kažotiću, Zagreb im je pružio utočište na današnjoj Novoj Vesi pa je Hrvatska tako postala njihovo posljednje legalno utočište nakon progona u Francuskoj“ – naglasio je sveučilišni profesor Božo Skoko, koji je u monografiji, zajedno s profesorom i komunikologom Ivanom Tantom objavio poglavlje o Suvremenom templarskom nasljeđu u Hrvatskoj i svijetu. O Novoj Vesi kao posljednjem templarskom legalnom utočištu u Europi svjedoči spomen-ploča na početku te ulice, koja je otkrivena 2019, a o toj povijesnoj činjenici u monografiji je pisao jedan od najboljih poznavatelja templarske vezanosti uz grad Zagreb msgr. Juraj Kolarić. Monografija je objavljena uz potporu Zaklade Adris.

Na pitanje kakva je uloga suvremenih čuvara templarskog nasljeđa, veliki prior Lovro Tomašinec, odgovara – istraživanje templarske baštine te osvješćivanje i oživljavanje tradicionalnih kršćanskih vrijednosti i vrlina u modernom društvu, poput borbe za pravdu, zaštite nemoćnih i uzdizanje duha kroz disciplinu, znanje i molitvu

Današnji templari

„Uloga srednjovjekovnih templara kao crkvenog viteškog Reda Hrama, uz zaštitu hodočasnika u Svetoj Zemlji i na putovima do nje, bilo je i očuvanje viteške tradicije i njezinih vrijednosti. Djelovanje modernih templara temelji se na istim načelima i statutima. Moderni vitezovi Reda Hrama kroz intelektualno i duhovno djelovanje teže zaštiti nejakih i duhovnog Hrama, kao i boljitku društva u cjelini. Upravo na tim smjernicama počiva temelj djelovanja Hrvatskog viteškog reda templara O.S.M.T.H.U., nastavljajući kršćansku vitešku tradiciju koju su prije sedam stoljeća nosili srednjovjekovni vitezovi templari. Viteška titula predstavlja veliku čast i odgovornost, ali i cjeloživotnu obvezu održavanja viteških vrijednosti kao i aktivnog rada na sebi, u svrhu doprinosa svojoj okolini“ – napisao je u predgovoru u ime nakladnika Vinko Lisec, prior emeritus reda, kojeg je ove godine naslijedio novi veliki prior Lovro Tomašinec, ustoličen baš na svečanosti u Trakošćanu.

Tomašinec je na promociji zahvalio Znanstvenom savjetu Hrvatskog viteškog reda templara O.S.M.T.H.U., koji je zaslužan za izlazak monografije, a koji je utemeljen sa svrhom produbljivanja spoznaja o tom ekskluzivnom dijelu bogate hrvatske povijesne baštine te njegova predstavljanja hrvatskoj i međunarodnoj javnosti.

Uvjeren je da će monografija biti važna dopuna dosadašnjim spoznajama o povijesnim činjenicama i pisanoj građi o vitezovima templarima te kako će pomoći stvaranju cjelovite slike o njihovu djelovanju na hrvatskim prostorima. A na pitanje kakva je uloga suvremenih čuvara templarskog nasljeđa, veliki prior dodaje – istraživanje templarske baštine te osvješćivanje i oživljavanje tradicionalnih kršćanskih vrijednosti i vrlina u modernom društvu, poput borbe za pravdu, zaštite nemoćnih i uzdizanje duha kroz disciplinu, znanje i molitvu. A jedna od ključnih zadaća Hrvatskoga viteškog reda templara jest poticaj da postanemo svjesniji templarske baštine na našim prostorima, da je odgovornije čuvamo i štitimo te predstavljamo domaćoj i inozemnoj javnosti, a posebno naraštajima koji tek stasaju.